Prema priči prvog ivanjičkog novinara Emilijana Protića, prvi stanovnici Ivanice doselili su se u ovu varošicu, iz Priboja, Prijepolja i Sjenice.
1946. godine o toj činjenici svedočilo je staro groblje u to vreme pozicionurano na samom ulasku u varoš, na mestu sadašnje zgrade garaže komunalnog preduzeća i garaže bivšeg autoptevoza. Iste godine doneta je, kako je Protić ocenjuje, skandalozna odluka da se prvo ivanjičko groblje sruši.
Deo nadgrobnih spomenika bačen je u reku Moravicu, deo su odneli seljaci i njima izidali stale, a deo je utrošen na zidanje prvih zgrada u Ivanjici, u čijim su podrumskim prostorijama spomenici i sada vidljivi.
Tako su nestali dokazi koji bi svedočili o poreklu prvih stanovnika Ivanjice.
Osnivač Ivanjice bio je Simo Jaković o kome se danas malo zna.
Protić je istakao da su mnogi tekstovi o Ivanjici vrlo često bili napisan pristrasno. Naime Ivanjici je pridavan mnogo veći značaj nego što ga je zapravo imala.
Zgrada nekadašnjeg Opštinskog komiteta zidana za železničku stanicu
Iako izgleom podseća na građevine karakteristične za stare železničke stanice, zgrada bivšeg komiteta, preko puta zgrade Opštinske uprave, nikad nije bila planirana u te namene.
Po svedočenju Emilijana Protića zgrda je nastala u svrhe službenih prostorija građevinskih tehničara i inženjera koji su radili na izgradnji magistralnog puta Čačak - Ivanjica - Sjenica.
Pa je tako i ova zabluda proizišla iz nečijeg preambicioznog viđenja Ivanjice.
36 000 jaja uzidano u ivanjički Kameni most
Iako se mnogima dopada da veruju u to i ovo je zabluda. Ni jedno jedino jaje nije uzidano u Kameni most, a još manje zbog njegove tvrdoće i izdržljivosti. Ali svaka stara građevima, još pogotovu ukoliko ima veliki značaj i važnost, sa sobom nosi određene priče o samom postanku. Zbog nerealnosti, koje su uglavnom svi svesni, ove priče postaju mitovi i nastavljaju da žive kao legende. Te tako živi i naša priča o velikom broju jaja uzidanom u Kameni most kako vezivni material, davne 1906. godine.
Most su gradili italijanski neimari po modelu klinova, bez građevinskog vezivnog materijala, od velikih kamenih blokova od 1904. do 1906. godine.
Jedan od osnvača Hidrocentrale u Ivanjici umro bez struje
Ni ova informacija nema mnogo veze sa istinom. Kako Protić kaže još jedna malo “nategnuta” priča. Potpuno tačne informacije o tome ne znamo. Hidrocentrala u Ivanjici bila je vizija Milutina Popovića i desetorice njegovih kolega trgovaca, koji su se 1907. godine udružili u „Ivanjičko električno-industrijsko društvo“. Oni su želeli da Ivanjica bude jedna od modernijih varoši tog vremena i odlučili su da uvedu struju. U varošici pod Golijom 1911. godine na Nikoljdan, puštena je u rad jedna od najstarijih hidrocentrala u Srbiji, koja je imala snagu oko 200 kilovolt ampera i osvetljavala je čitavu Ivanjicu.
Opširnije...