,

Не заборавите да померите сат! У недељу почиње зимско рачунање времена

Stručnjaci upozoravaju da prelazak na zimsko računanje vremena utiče na zdravlje i poslovnu efikasnost, a zbog najavljene kiše u nedelju mogući su i blagi simptomi depresije. 

Srbija u noći između subote i nedelje prelazi na zimsko računanje vremena. Kazaljke na časovnicima pomeramo sat unazad, tačnije sa 3.00 na 2.00 sata, što mnogi vole da podvedu pod – spavaćemo sat duže. Međutim, ovaj prelazak, iako deluje bezazleno, može imati ozbiljne posledice po zdravlje, produktivnost na poslu i raspoloženje.

Ove godine prelazimo najranije na zimsko računanje vremena u odnosu na prethodne, jer 26. oktobra sat je poslednji put pomeren pre 11 godina. Lekari upozoravaju da svaka promena u biološkom ritmu, pa čak i od samo jednog sata, može poremetiti unutrašnji sat organizma.
U prvih sedam dana nakon pomeranja kazaljki telo teško podnosi promenu, mnogi osećaju umor, pad energije, nervozu, pospanost i otežanu koncentraciju. Kod osetljivijih osoba mogu se javiti i glavobolje, nesanica, pa čak i blagi simptomi depresije zbog najavljene kiše u nedelju i ranijeg padanja mraka.

Psiholog Nađa Tulić kaže za Kurir da pomeranje sata može biti pravi mali šok za organizam.

– Unutrašnji biološki sat iznenada gubi ravnotežu, pa se mogu javiti umor, razdražljivost, pad koncentracije i poremećaj sna. Telu i umu potrebno je nekoliko dana da se prilagode novom ritmu, a kod osetljivijih osoba i duže. Zato je važno postepeno usklađivanje. Preporuke su ranije leći, više boraviti na prirodnom svetlu i održavati stabilan dnevni ritam. Strpljenje, svesnost i briga o sebi pomažu da i ova mala promena prođe bez velikog unutrašnjeg haosa – savetuje psiholog.

Radnici imaju slabiji učinak

Takođe, promena vremena utiče i na privredu i produktivnost. Studije pokazuju da pomeranje sata dovodi do smanjenog angažmana radnika, nižeg fokusa i poremećaja cirkadijalnog ritma. Jedna analiza objavljena u časopisu Pablik helt pokazala je da tokom nedelju dana nakon pomeranja sata dolazi do smanjenog radnog angažmana. Za poslodavce ovo znači konkretne troškove – smanjena produktivnost, više grešaka, pad koncentracije, potencijalno povećan broj odmora ili bolovanja. Takođe, studije ukazuju na povećan rizik od saobraćajnih nezgoda neposredno nakon promene, kao i povećan broj srčanih udara.

Kako se lakše prilagoditi promeni

  • Pokušajte da ranije legnete
  • Izbegavajte tešku hranu i ekrane pre spavanja
  • Provodite što više vremena na dnevnom svetlu tokom dana, a naročito ujutru

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Slične vesti

Sport
Politika
Društvo