Ušuškana usred živopisnih predela Ivanjice, nalazi se kreacija koja zaokuplja pažnju svih koji je sretnu. Česma u Gornjem Crnjevu, očaravajuće umetničko delo, postala je simbol posvećenosti, u velikoj meri zahvaljujući vizionaru koji stoji iza njenog nastanka, pravniku u penziji, g-dinu Miliću Maslakoviću. U ovom članku ulazimo u izuzetnu priču iza ove kreacije i čoveka koji ju je sam oživeo.
Milić Maslaković posvetio je svoje vreme i energiju svom snu o izgradnji monumentalne česme, po uzoru na sada, regionalno već dobro poznatu Stupsku Česmu na Goliji. Sa nepokolebljivom odlučnošću, je krenuo na put koji će na kraju dovesti do ostvarenja njegovog remek dela. Naoružan samo alatima i nepopustljivom vizijom, Maslaković se nemilosrdno trudio da svoju viziju pretvori u stvarnost.
Pomenuta česma svedoči o Milićevoj kreativnosti i snalažljivosti. Cela česma pedantno je napravljena samo njegovim rukama. Napravljena pretežno od kamena, česma predstavlja zadivljujući spoj strasti i vizije. Već na prvi pogled lepota česme je upadljiva.
Osim estetske privlačnosti i gostoprimstva koje Maslaković, uz mermerni odeljak u kom se nalazi rakija viljamovka pruža posetiocima, česma u Crnjevu nosi duboku simboliku za lokalnu zajednicu i podsetnik da i dalje postoji deo populacije koji nije odustao od tradicionalnog, seoskog načina života koji je utkan u srpski narod.
Dok posetioci iz daljine nastavljaju da se dive lepoti ove jedinstvene kreacije, ona služi kao bezvremenski podsetnik da vizija ima moć da oblikuje živote, podstiče jedinstvo zajednice i ostavlja neizbrisiv trag.
Један одговор
Zašto nismo u stanju da sačuvamo ono što imamo?
Lepota česme se ne može tek tako opisati !? Trebalo je česmu fotografisati. Jer davno je rečeno jedna slika huljadu reči.
Igi sa žaljenjem kostatuje da naših nekadašnjih – IVANJIČKIH – 13 česmi,neke ne postoje a one koje se još nazuru kao česme nalazi se u jadnom stanju, one su nekada pored Napera bile najveća turističko blago 60-ih godina, a danas su zapuštene a neke zatrpane odpadom i smećem. Kao na primer česma Cvetka Zečevića kraj žičanog mosta. Naš narod kaže “kako čuvaš pitku vodu, tako češ je i piti”. Priča o česmama najbolji je odraz stanja u društvu u kome živimo. I ono što imamo, ne umemo i ne želimo da čuvamo.
Evo pre par godine su po gradu montirane neke komunalne časme koje obično ne rade.
Građani se pitaju – KO JE ODGOVORAN ZA JAVNE ČESME ?