Na planini Goliji, srce Srbije obasjano zelenilom i bogatstvom prirode, danas je odjekivala pesma radosti i solidarnosti. U susret svetskom danu šuma, više od 150 ljudi, među kojima su bili i meštani ovog kraja i radnici Javnog preduzeća „Srbija šume“, udružili su snage kako bi ozelenili oštećene površine i sačuvali dragoceni resurs koji nam svima donosi život – šume.
Jedinstveni poduhvat sadnje preko 37.000 sadnica na 15 hektara Golije predstavlja simbol zajedništva i posvećenosti očuvanju prirode. Uz podršku lokalne zajednice, radnici JP Srbija šume šumskog gazdinstva Golija su sa velikim entuzijazmom i požrtvovanjem obeležili ovaj važan dan, ističući ne samo ekološki značaj šuma već i socijalnu i ekonomsku važnost koju imaju za lokalno stanovništvo.
Mladomir Marić, šef šumske uprave Golijska reka, istakao je: „Ova akcija predstavlja duboko ukorenjen odgovor na izazove koje su šume Golije nedavno doživele. Meštani i naši radnici su zajedno, s ljubavlju i posvećenošću, pokazali da je moguće nadmašiti prirodne nedaće i obnoviti naše šume. Nastavljamo sa velikim planovima obnove i očuvanja šuma, jer znamo da su one temelj našeg opstanka i blagostanja.“
Današnja akcija na Goliji nije samo pokazala snagu volje i zajedništva, već je i podsetila na važnost trajne brige o našim šumama. Dok se svet oko nas menja, šume ostaju neprolazni simbol vitalnosti i izvora života. Neka današnji podvig bude inspiracija za buduće generacije da čuvaju i neguju naše šume kao najdragoceniji dar prirode.
Један одговор
Hiljade hektara šume u Srbiji nestane zbog bespravne seče koja ostavlja dugoročne posledice, a pod najvećim udarom šumokradica su šume u privatnom vlasništvu koje praktično nema ko da – čuva!
Naime, u šumama koje su u privatnom vlasništvu lane je bespravno posečeno oko 23.000 kubnih metara drvne mase, zbog čega je podneto 1.740 obaveštenja nadležnima.
Decenijama je bespravna seča šuma veliki problem u Srbiji, što smanjuje i onako nepovoljan odnos pošumljenosti, pošto sa 29 odsto teritorije pod šumom Srbija spada tek u srednje pošumljene zemlje.
Po krivičnom zakonu Srbije, za šumsku krađu zaprećene je pored novčane i kazna zatvora od jedne do tri godine. To, međutim, ne sprečava šumokradice u bespravnoj seči naročito u privatnim šumama, koje sa 53 odsto zauzimaju većinski udeo u ukupnoj pošumljenosti Srbije.
Upravo zbog toga, kako upozorava, od krađe šuma i bespravne seče poslednjih godina napravljen je čitav “biznis”.
– Pojedinci su videli da tu mogu dobro da ućare i onda seku šumu, posebno one u privatnim posedima, jer se lako na terenu utvrdi da te šume faktički niko ne čuva i o njima ne brine – kaže Tomić.